Svijet postaje sve bučniji, a porast zvučnog onečišćenja šteti ljudima, životinjama, pa čak i biljkama. U Evropi, jedna od pet osoba izložena je buci koja može naštetiti njihovom zdravlju. Zvučno zagađenje može izazvati metaboličke poremećaje, visok krvni pritisak, dijabetes, pa čak i srčane udare. Oko 48.000 slučajeva srčanih bolesti i 12.000 preranih smrti godišnje pripisuje se kontinuiranoj izloženosti visokim nivoima buke. U Njujorku, 90% korisnika javnog prevoza izloženo je razinama buke koje znatno premašuju sigurnosne granice i mogu dovesti do nepovratnog oštećenja sluha.
Širom svijeta, siromašniji ljudi češće žive u blizini industrijskih postrojenja, deponija otpada ili velikih putnih mreža, zbog čega su izloženi većem zvučnom zagađenju nego stanovnici istih gradova koji žive u zelenim oazama. Prema izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, ta se nepravda često proteže i među različitim etničkim grupama.
„Ako je stan ili kuća na glavnom putu, stanarine su često znatno niže“, rekao je Tomas Majk, stručnjak za zagađenje bukom u Saveznoj agenciji za životnu sredinu (UBA). „To znači da ljudi sa nižim primanjima vjerovatnije žive na bučnim ulicama.“
Ljudi nisu jedini kojima smeta buka. Istraživanja pokazuju da sve životinjske vrste mijenjaju svoje ponašanje zbog nje. Na primjer, gradske ptice često pjevaju glasnije, a promjene u glasanju zabilježene su i kod insekata, skakavaca i žaba koje žive u blizini putnih saobraćajnica. Čak i u udaljenim ekosistemima životinje sve više osjećaju posljedice buke.
Zagađenje bukom ometa parenje, brigu o potomstvu i pronalaženje plijena, rekao je Majk. „Na čitavo njihovo stanište buka ima izrazito negativan uticaj.“
U SAD-u se zagađenje bukom udvostručilo u više od polovine svih nacionalnih parkova u posljednjih nekoliko godina. Glavni uzroci povećane buke u zaštićenim prirodnim područjima su putevi, rudarski projekti, vađenje plina i nafte te drvna industrija. Zbog toga ptice migriraju i prestaju širiti sjeme biljaka.
Kako utišati svijet?
Prema izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), drveće i grmlje u gradovima mogu značajno smanjiti zvučno zagađenje. Velike biljke raspršuju i prigušuju buku, a istovremeno stvaraju ugodniju mikroklimu i ljepši gradski pejzaž. Međutim, neki stručnjaci ostaju skeptični.
„Buka praktično prolazi kroz njih“, rekao je Majk. „Zvučna izolacija je jedino rješenje. Efikasnije bi bilo smanjiti što više saobraćaja u gradovima, ograničiti brzinu na 30 kilometara na sat u više ulica, promovirati javni prevoz, pješačke zone i električna vozila te izgraditi kvalitetne biciklističke staze.“
U Francuskoj vlasti testiraju kameru za kontrolu zvučnog zagađenja. Uređaj je dizajniran da detektuje nepropisno glasna vozila, a fokus nije samo na gradovima, već i na ruralnim turističkim destinacijama. Kršenje ograničenja buke ubuduće će se novčano kažnjavati.
Smanjenje saobraćaja u gradovima omogućilo bi više prostora za biciklističke staze i parkove, čime bi se povećale zelene površine. To bi takođe doprinijelo ugodnijoj mikroklimi i boljem kvalitetu života stanovnika. Naučnici su pokazali da ljudi osjećaju manje stresa kada su izloženi prirodnim zvukovima, poput cvrkuta ptica, žubora vode i sličnih zvukova.
Izvor:
https://green.hr/oneciscenje-bukom-znacajan-je-problem-za-ljudsko-zdravlje-i-okolis/
Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.
Zaprati Zeleni talas na Instagramu
Lajkuj Zeleni talas na Facebooku
Zaprati Zeleni talas na X-u
Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu
